Povećanje plate do 400 KM

[Krokodil Behko]

Mijatović zvanično najavio da će minimalna plata u FBiH od sljedeće godine biti 1.000 KM

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović sudjeluje na međunarodnoj konferenciji "CORE Days 2023: Growing Smart and Green - Local, Regional, European" na kojoj je kazao da će u Federaciji BiH od sljedeće godine minimalac biti 1.000 KM.


Konferencija je otvorena u utorak u Kotoru, a entitetski ministar je rekao da će Federacija BiH od 1. januara 2024. godine imati najveću minimalnu platu u regiji. Trenutna minimalna plata u ovom entitetu je 596 KM.

"Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM", kazao je.

Također navodi kako će FBiH imati najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto.

"To će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svim ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bi postali vrlo atraktivni za strana ulaganja", rekao je na konferenciji Vojin Mijatović.

Trenutno je ukupno opterećenje na rad ili platu veće od 60 posto, odnosno doprinosi iznose 31 posto i oni će biti smanjeni, 17 posto odlazi na PIO, a 12,50 posto na zdravstveno osiguranje.

Predsjednika Saveza samostalnih sindikata Selvedin Šatorović je ovo ranije najavio, međutim prvi put dolazi zvanična potvrda ministra.


Već je pripremljen Nacrt zakona o minimalnoj plaći u FBiH, koji bi se trebao naći pred parlamentarcima u septembru, a iz Saveza samostalnih sindikata BiH očekuju da bude i usvojen.

Mijatović smatra kako je predstavnicima jedinica lokalne samouprave nekada teško implementirati neke stvari koje se donose na većim nivoima.

"Sve ono što je dobra praksa u jednoj državi, ponekad je to teško implementirati u drugoj državi, onda i te europske prakse je također nekada teško adaptirati na naše uvjete, ali to su realni izazovi koji nam za obavezu daju da spremni dočekamo budućnost – izjavio je federalni ministar te dodao kako je krajnji cilj svih država zapadnog Balkana ulazak u EU, iako se nekada nemaju pozitivna iskustva ili se iz Brisela šalju "ne tako pozitivne poruke".

Posebno je naglasio kako je za regiju bitna saradnja.

"Ovakve platforme su sjajna priprema za sve što nas čeka kad je u pitanju EU, one koriste nama samima i našim zemljama. Ekonomski izazovi koje živimo i koji nemaju veze s nama, od ratova, inflacija i ostaloga, ostavit će efekta po naše ekonomije i to je dodatan razlog da moramo još bolje surađivati, kako unutar naših zemalja dizanjem standarda, ali i međusobno", poručio je Mijatović.

CORE Days konferencija u Kotoru

CORE Days konferencija se bavi lokalnim ekonomskim razvojem zapadnog Balkana, a na ovogodišnjoj konferenciji okupio se veliki broj predstavnika vlasti, gospodarstvenika i međunarodnih predstavnika koji raspravljaju o ekonomiji, klimatskim promjenama, ekologiji, digitalizaciji, održivosti i ostalim temama.

Glavni sekretar Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Mathieu Mori smatra kako je korištenje "zelenijih" i ekološki prihvatljivijih pristupa veoma bitna za borbu protiv klimatskih promjena.

"Vijeće Europe smatra kako više ne možemo misliti 'zeleno', ako ne mislimo lokalno niti misliti lokalno ako ne mislimo 'zeleno', lokalne i regionalne vlade imaju ključnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena", istaknuo je Mori.

Na konferenciji je izložio što bi jedinice lokalne samouprave trebale učiniti po tome pitanju.

"Jedinice lokalne samouprave trebaju ponovno razmotriti politike organizacija u mnogim slučajevima, strategije moraju biti više održivije te postati pokretačka sila promjena, mogu su kreirati administracije i usluge koje bi koristile digitalizaciju i umjetnu inteligenciju za održive gradove koje integriraju pametnu mobilnost, pametno raspolaganje otpadom i pametno korištenje vode", kazao je Mori te dodao kako je na vodstvima lokalnih, regionalnih i viših nivoa jedna povijesna odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena.


Ispred regionalnog tajništva CORE Partnershipa govorila je Violeta Jovanović, koja je istaknula kako su mnogi globalni procesi "pretekli" Balkan te kako svi zajedno plaćamo cijenu tog zaostajanja.

"Značajno je da međunarodna zajednica podrži rad našeg partnerstva i tako omogući razvoj i primjenu europskih rješenja kao suštinski put ka eurointegracijama. Kroz CORE Partnership mrežu, u koju spadaju sve zemlje zapadnog Balkana i Hrvatska kao EU članica, stvaramo bolje uvjete za život i rad više od 20 milijuna i preko milijun biznisa. Uz nacionalne reforme, lokalne nivoe su od početka u fokusu naše regionalne misije i to kroz program certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem BFC SEE (Business Criendly Certification South East Europe), koji se uspješno provodi od 2012. godine", izjavila je Jovanović.

Kako kaže, riječ je o prvom regionalnom standardu za ocjenu i unaprijeđenje uvjeta poslovanja i za investiranje na lokalnom nivou.

"Kako bi se zavrijedio ovaj certifikat, kojim se dokazuje da se gospodarstvu i građanima pružaju usluge po najvišim međunarodnim standardima, općine i gradovi trebaju da ispune više od 60 zahtjevnih kriterija. Od njih se očekuje da strateški pristupaju svom razvoju, da imaju urede koji se bave lokalnim razvojem, efikasan sustav za izdavanje dozvola i transparentne takse i naknade. Od ove godine posebnu pažnju dajemo digitalizaciji, održivom razvoju, zaštiti životne sredine, pokretanju inovacija i eurointegracijama na lokalnom nivou", pojašnjava Jovanović.

Ona misli ako se razmjenom dobrih praksi može postići više toga.

"Kao primjer, izdvojit ću jednu od najuspješnijih inovativnih reformi koja predstavlja dobar odgovor na probleme tržišta radne snage i sezonskih radnika. Za razmjenu u regiji, uz podršku GIZ-a, nudimo online aplikaciju i elektronski sustav prijave sezonskih radnika u turizmu, poljoprivredi, građevini, kao efikasan odgovor na manjak radne snage koji pogađa sve ekonomije Zapadnog Balkana", otkriva Jovanović.

Veliki značaj BFC SEE certifikata potvrdila je i Senka Jujić, ministrica uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

"Koji je značaj BFC SEE certifikata govori činjenica da je za dobivanje istog nužno ispuniti 10 kategorija različitih uvjeta i preko 60 podkriterija. Veza između gospodarstva i lokalne samouprave treba da se ogleda u partnerstvu. Ovaj certifikat je pokazatelj da je u jedinicama lokalne samouprave povoljno poslovno okruženje i da su one atraktivna lokacija za ulaganja, kako domaćim tako i stranim investitorima", misli Jujić.

Posebno je naglasila kako Vlada Republike Srpske podržava ovu certifikaciju.

"Čak je 16 jedinica lokalne samouprave ostvarilo BFC certifikat jer su ispunili uvjete na višem nivou. Opredijeljeni smo za razvoj na lokalnom nivou, što govori i činjenica kako je Vlada Republike Srpske u veljači usvojila Strategiju razvoja lokalne samouprave za razdoblje 2023. - 2029. godina, gdje smo kroz strateške mjere značajnu pažnju posvetili unaprijeđenju gospodarstva i poduzetništva, kao i BFC certifikaciji kako bi se ispunili ovi zahtjevnu uvjeti", zaključila je Jujić.

Na kraju svog izlaganja Jujić je uručila BFC SEE certifikat gradovima Srbac i Stanari iz BiH te Nišu i Paraćinu iz Srbije.

[Krokodil Behko]

Biće ovdje svega. Nisam optimista, kroz glavu mi prođe sunovrat PIO fonda, iz Nikšićevog prošlog mandata.
Nadam se da znaju šta rade

Rizik u visini 60.000 otkaza u FBiH: Je li realno povećanje minimalne plate i umanjenje doprinosa u 2024.?

Dopremijer Vojin Mijatović najavio je od 1. januara 2024. da će u FBiH minimalna plata biti 1.000 KM te da će biti smanjena opterećenja na platu u iznosu od 28 posto. Međutim, previše je posla potrebno uraditi da bi to bilo realizovano, stoga je ispunjenje najavljenog roka nerealno očekivati.


Ova tema je na stolu od 2016. godine, ali nikada nije bilo političke volje da bude realizovano. Prethodna vlada je to upućivala u parlamentarnu proceduru, međutim delegati su odbili usvojiti zakon. No, nova vlada najavljuje da imaju snagu za donošenje seta zakona koji bi omogućili povećanje minimalne plate i umanjili doprinose.

Tržište je odavno prepoznalo potrebu za povećanjem plata s obzirom na sve manji broj radnika, međutim legislativa nije pratila potrebe tržišta, stoga dobar dio novca odlazi u sivu zonu. Novim zakonima bi se postiglo oporezivanje novca koji radnici dobijaju, kako se to popularno kaže, "na ruke".

Od tih zakona bi budžet imao koristi, ali i poslodavci ako se uzme u obzir da je plan smanjenje doprinosa za više od deset posto. Određenu korist bi mogli imati i radnici, no inflacija je u prethodne dvije godine doslovno "pojela" planirano povećanje minimalne plate, koje je manje nego što na prvu izgleda jer će u minimalac ulaziti topli obrok i prijevoz.

Trenutno je minimalna plata u FBiH 596 KM, ukupno opterećenje na rad ili platu veće je od 60 posto, odnosno doprinosi iznose 41 posto i oni će biti smanjeni na 28 posto.

Koliko su saglasni sa tim poslodavci i kada očekuju donošenje zakona, razgovarali smo sa Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom UO Udruženja poslodavaca FBiH. Oni su nedavno razgovarali sa delegacijom Vlade FBiH, koja im je predstavila okvirni plan, koji se u velikoj mjeri naslanja na zakone koje je priredila prethodna vlada u FBiH.

Male šanse da sve bude završeno do početka 2024.


Smailbegović kaže da šanse za usvajanjem zakona u planiranom roku postoje, ali da je to ipak malo vjerovatno.

"Problem je u ovom tajmingu. Iduće godine ok, ima šanse, ali na početku godine da bude, od prvog januara, ja ne vidim načina. U najboljoj varijanti, dok provedu parlamentarnu proceduru to je već nova godina. Ministarstvu finansija, Poreskoj upravi i kompanijama treba zaista vremena da se prebace sa postojećeg na novi zakon jer su značajne izmjene", poručio je.

Osim što je potrebno usvojiti zakone, što se kod nas već pokazalo neizvodivim, Poreska uprava FBiH i poslodavci moraju promijeniti kompletan softver da bi novi sistem funkcionisao, a Ministarstvo finansija FBiH mora usvojiti odgovarajuće podzakonske akte i pravilnike.

"Neke procjene govore da je za to potrebno šest mjeseci do osam. Nije uobičajeno ni da ovakvi zakoni startaju početkom godine, ali nije ni nemoguće. Ako se sve bude radilo po planu, moguće da je 1.7. neki rok, ne mislim da je moguće prije da se to uradi", kazao je Smailbegović.

Povećanje minimalca bez drugih olakšica bi dovelo do velikog otpuštanja radnika

Adnan Smailbegović nam je iznio i stav poslodavaca da minimalnu platu ne treba povećavati na 1.000 KM ukoliko zajedno s tim neće biti usvojeno i umanjivanje doprinosa i još nekoliko bliskih zakona.


Ističe da će od smanjivanja doprinosa imati koristi i radnici jer će imati alibi da naprave pritisak na svoje poslodavce kako bi im povećali plate.

"Ti zakoni bi morali ići u paketu. Ako se donese zakon o minimalnoj plati, a ne usvoje fiskalni zakoni u smislu opterećenja rada, proširenja osnovice i slično, to bi bio kolaps privrede. Ja mislim da bi sigurno 50.000 - 60.000 radnika ostalo bez posla", rekao je.

O tome su razgovarali sa Vladom FBiH koja je obećala, pored povećanja minimalca, smanjiti i doprinose te proširiti poresku osnovicu na naknade koje su sada neoporezive.

Plan je da prevoz i topli obrok budu dio plate

Proširivanje osnovice bi značilo da će topli obrok i prijevoz imati karakter plata, kao i neke druge naknade, u zavisnosti od dogovora.

"Ukupno na nivou FBiH isplaćeno je blizu sedam milijardi plata bruto, a neoporezive naknade su 1,8 milijardi. To bi značilo rasterećenje plata oko pola miliona godišnje, od toga je trećina javnog sektora i to je prebacivanje iz lijevog u desni džep", kazao je on.

Ulazak toplog obroka i prevoza u osnovicu plate bi najviše pogodovao budžetu s obzirom na to da se ove stavke trenutno ne oporezuju, ali je od koristi i radnicima, kojima bi s obzirom na veću osnovicu više novca odlazilo u PIO fond.

Politička (ne)volja u FBiH

Poslodavci su iz Vlade FBiH dobili obećanje da za ove zakone imaju prohodnost u Parlamentu FBiH, međutim odnos političkih snaga u dva federalna doma je na klimavim nogama. Kada se u obzir uzme da ni prethodna vlada, koja je imala čvršću vlast, nije uspjela to završiti u Domu naroda, ostaje opravdan bojazan da od najavljenih zakona nema ništa.

Smailbegović iz Udruženja poslodavaca vjeruje da će ono što je najavljeno biti i usvojeno.

"Ukoliko zakoni zaista budu dobri, ja mislim da će i opozicija stati na stranu tih zakona. Prošla vlada je to zaista uputila u parlament, ali nisu imali snage da to izglasaju", kazao je.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je za Klix.ba kazao da ovaj resor nije dio radne grupe koja radi na pripremi ovih zakona stoga ne može sa sigurnošću govoriti o provodivosti najavljenog, no vjeruje u dogovor.

"Ono što želim istaknuti jeste da je svima nama u interesu da se položaj radnika popravlja i da se radi na unapređenju tržišta rada i svakako podržavamo nastojanja koja idu u tom smjeru. Nadamo se kvalitetnim i na realnim osnovama pripremljenim rješenjima", kazao je Delić.

Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH je poručio da je povećanje minimalca na 1.000 KM hrabar potez, ali ne neizvodiv s obzirom na to da je značajno i smanjenje doprinosa.

[Vanilla]

Biće ovdje svega. Nisam optimista, kroz glavu mi prođe sunovrat PIO fonda, iz Nikšićevog prošlog mandata.
Nadam se da znaju šta rade

Licno, cisto sumnjam da ce doci do realizacije ali hajde da se nadamo

Poreska uprava FBiH i poslodavci moraju promijeniti kompletan softver da bi novi sistem funkcionisao

Koliko god ovo sa strane, možda, djeluje kao sitnica - prvo je na šta sam pomislila.

[Krokodil Behko]

FADIL NOVALIĆ ODGOVORIO VOJINU MIJATOVIĆU: "Nije realno da se minimalna plata od 1.000 KM u FBiH počne isplaćivati od 1. januara naredne godine"

Bivši premijer FBiH, a sada poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je kako nije realno da se minimalna plata od 1.000 KM u Federaciji BiH, počne isplaćivati od 1. januara 2024. godine, kako je najavio Vojin Mijatović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH, prenosi N1.

Određivanje minimalne plate, kaže Novalić, de jure je posao Vlade.


“Negdje je to minimalna satnica, negdje minimalna plata. De facto to je posljedica privredne situacije. Da nije tako onda bi Vlada mogla odrediti platu, prosječnu, ne minimalnu, kao u Njemačkoj i onda smo završili sav posao, ali ne može. Privreda i sposobnost, produktivnost i atraktivnost proizvoda koje provodi naša privreda, određuje minimalnu platu”, kaže Novalić.


On ističe kako je sadašnja minimalna plata prema uredbi i po pravilima Svjetske banke.


“Ja se slažem da možemo govoriti o minimalnoj plati, s obzirom da je inflacija nagrizla toliko sve te relacije, pa čak i one koje propisuje Svjetska banka. Otvara se pitanje, ako povećamo minimalnu platu sa 600 na 1000 KM, onda 212 hiljada ljudi računovodstveno prima tu platu koja je ispod hiljadu. Da li prima mimo toga, o tome nećemo, to je druga tema, kroz topli obrok ili nešto drugo. Ali 212 hiljada ljudi će koštati privredu 508 miliona kroz to prosječno povećanje i 370 miliona kroz doprinose prema Vladi”, kaže Novalić.

On dodaje da ako se donese Zakon od Nove godine, bez Zakona o doprinosima i dohotku, onda to znači povećanje poslodavcima 870 miliona KM, a od toga 370 miliona ide Vladi.

“To je upravo suprotno od onoga što treba uraditi. Vlada se trebala osloboditi dijela novca, mi smo upravo zato akumulirali određeni novac na Vladi, da bismo uveli kroz ta dva Zakona, da bismo mi dali, a ne uzeli. Poslodavci će reagovati tako što će otpuštati radnike ili prestati investirati. A investiranje je proizvodnja radnih mjesta. Tako da je to kontraproduktivno. Glavno pitanje nije hoće li minimalna plata biti 800 ili 1.000 KM ili ne znam koliko, jedino rješenje je da primjena Zakona, sva tri zakona koji smanjuju opterećenje i tako prihode državi, i sa druge strane povećanje minimalne plate idu na način da se odjednom primjenjuju i nema veze ako se donesu pred Novu godinu, ali moraju isti dan početi djelovati”, kaže Novalić.

Ističe da je Zakon o doprinosima i dohotku veoma složen sistemski zakon i odnosi se na 540 hiljada ljudi, 25 hiljada firmi, 28 hiljada obrta.

“Za softver treba šest mjeseci da se uradi, nije realno da se donese u novembru, a da se primjenjuje od 01. januara. Djelovaće od 01. janara 2025. A Mijatović je obećao da će ova minimalna plata biti od naredne godine”, zaključuje Novalić.

[Vanilla]

VLADA FBIH OMOGUĆAVA POSLODAVCIMA DA RADNICIMA ISPLATE POMOĆ DO 2.520 KM


Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu na prijedlog Federalnog ministarstva finansija donijela Uredbu kojom se uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca, dinamika isplate i način realizacije.

Pravo na pomoć, usljed inflatornog rasta cijena, ima osoba koja ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu. Ovo pravo imaju osobe zatečene u radnom odnosu na dan isplate novčanog iznosa.

Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.520 KM. Također, poslodavac može izvršiti isplatu pomoći i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Pomoć se može isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja. Isplata pomoći će se vršiti isključivo na transakcijske račune zaposlenika. Ova pomoć se ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu.

Isplata pomoći može se izvršiti do šest tranši (dijelova), s tim da ukupan iznos ne može preći 2.520 KM. Pomoć se može isplatiti i jednokratnom tranšom.

Isplata pomoći vrši se svim zaposlenicima koji su zatečeni u radnom odnosu na dan isplate pomoći, bez diskriminacije na bilo koji način.

Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će se, između ostalog, urediti iznos pomoći, datum isplate, broj tranši i uslove isplate.

Pojedinačni akti, koje donosi poslodavac za ostvarivanje prava iz ove uredbe, obavezno se donose u pisanom obliku.

Ova uredba stupa na snagu narednog dana od objave u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje da važi 30.6.2024. godine.

Kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, set fiskalnih zakona predstavlja prioritetnu aktivnost Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva finansija, kao ovlaštenog predlagača. Ovim propisima planirano je smanjenje troškova poslodavaca, a povećanje plaća zaposlenicima na teret budžeta.

Međutim, isto nije još realizirano usljed kompleksnosti uticaja ova dva zakona na poslodavce, zaposlenike i budžete, zatim uticaja povećanja minimalne plaće, te načina pokrića potencijalnih budžetskih deficita koji će nastati usljed usvajanja ovih propisa. S ciljem prevazilaženja trenutne situacije i stvaranju pretpostavki za usvajanje novog seta fiskalnih zakona, bilo je nužno donijeti ovu uredbu koja je ograničenog perioda važenja.

Ovom uredbom predviđena je mogućnost povećanja prihoda zaposlenika u svrhu zaštite radnih mjesta, te izbjegavanje dodatnog pritiska na poslodavce kroz oslobađanje obaveze plaćanja poreza na dohodak i doprinosa na predviđeno povećanje prihoda. Očekivanja su da će se u što skorije vrijeme izmijeniti zakoni o porezu na dohodak i obavezni doprinosi, a ova privremena mjera data Uredbom dati željeni učinak s ciljem zaštite radnih mjesta, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.


ha ha ha, naravno da neće. Zato su ovu uredbu i donijeli, da bi izbjegli famozno, spominjano, povećanje plate

[Krokodil Behko]

ha ha ha, naravno da neće. Zato su ovu uredbu i donijeli, da bi izbjegli famozno, spominjano, povećanje plate

Ako je ovo pomoć za cijelu godinu, da li to znači da ovo povećanje minimalca na 1000 maraka neće biti do idućeg decembra?

[Masamune]

To će biti odgođeno gotovo sigurno.

[Vanilla]

Mislim da tih 1000 KM nece zadugo biti...

[Krokodil Behko]

ADMIR ČAVALIĆ: "Ništa od minimalca od 1.000 KM ni u 2024. godini"

Vlada FBiH je potvrdila ono na što upozoravamo od januara - da nema ništa od fiskalnih zakona - i to ne u ovoj, već vjerovatno ni u narednoj godini, moguće ni u 2025., objavio je na svom Facebook profilu zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH Admir Čavalić.

Podsjeća da je prije 11 mjeseci zajedno s kolegom Irfanom Durićem predložio zakon kojim bi se radnicima omogućila do 400 KM viša plata. Zakone su, navodi, poslali 11. januara u parlamentarnu proceduru i dva puta su odbijani za razmatranje u Parlamentu FBiH.

-Vlada FBiH je djelimično prihvatila prijedlog koji smo uputili. Zašto 'djelimično'? Prije svega jer ide preko Vlade, ne parlamenta, i važi samo 6 mjeseci, a ne do donošenja novih fiskalnih zakona.


Interesantno, Vlada FBiH odustaje od 11% za PIO u našem prijedlogu i stavlja sve u neoporezivo. OK, bitno je da poslodavci reaguju i barem sa 2.520 KM podrže svoje radnike (to je uradio najveći trgovinski lanac sa 1.000 KM).

Iako je ovo konačno priznanje neuspjeha u vezi fiskalnih zakona i minimalne plate od 1.000 KM od 1. januara naredne godine, svejedno pozdravljam ovu Uredbu koja dolazi 11 mjeseci sa kašnjenjem.


Nadam se da ćemo nakon 6 mjeseci koliko traje Uredba, konačno dobiti fiskalne zakone u parlamentarnoj proceduri. Ali vjerovatno da od toga neće biti ništa.

Zašto sam skeptičan u vezi 2024. godine? Na stranu što je izborna (lokalni izbori, tačnije), federalni ministar finansija naveo je da se prate prihodi (u toj godini - kada pada inflacija, a na 'vrata kuca' recesija) i da od toga zavise fiskalni zakoni. Kao i od procesa online fiskalizacije.

Također, vjerovatno nema ništa od reformi tokom trajanja 6 mjeseci Uredbe. Tako da imamo nove rokove za zbirnu stopu doprinosa od 25-27% i potencijalno više plate, a koji zavise od par scenarija:

Optimistični: Uredba do polovine 2024. godine + fiskalne reforme nakon toga + 6 mjeseci priprema PU = 1. januara 2025. godine;

Manje optimističan: Uredba do polovine 2024. godine + fiskalne reforme nakon ljetne pauze + 12 mjeseci pripreme PU (shodno procjeni međunarodnih eksperata koji trenutno rade reformu PU) = 1. juli 2025. godine;


Realan: Uredba do polovine 2024. godine + fiskalne reforme do kraja godine + 12 mjeseci priprema PU = 1. januara 2026. godine;

Malo pesimističan: Uredba do polovine 2024. godine + fiskalne reforme u neizbornoj 2025-oj + 12 mjeseci priprema PU = 1. juli 2026. godine;

Pesimistični: Ništa od zakona/reformi.

Iskreno navijam za prvi scenario, kao što sam do sada navijao za fiskalne reforme (što traje još od Reformske agende iz 2015. godine) koje treba da moderniziraju fiskalni sistem, učine naše kompanije konkurentnim i stvore uslove za više plate.

Ove reforme nemaju alternative i ne treba da budu dio političke polarizacije - svejedno je ko će ih 'isporučiti', samo je bitno da se odrade.

Još iskrenije bih volio da pogriješim i da me činjenice demantuju u narednoj godini - kao zastupnik dajem apsolutno podršku da sprovedemo ove reforme i nastavljam dalje raditi u korist građana i privrednika, a kako bi unaprijedili poslovno okruženje u FBiH, poručio je Čavalić, prenosi NAP.

[Vanilla]

Pa ja.

[Krokodil Behko]

Pa ja.

Haman bude. A očekivano, neoporezivi dio postane sastavni dio plate, pa tako da je povećanje za oko 100, a ne za 400

Fiskalna reforma u FBiH: Minimalna plata 1.000 KM, smanjenje doprinosa na 28,5 posto

Usvajanje seta fiskalnih zakona u Federaciji BiH trebalo bi, prema najavama političara, biti realizovano u ovoj godini.
O ovoj temi smo razgovarali sa zamjenikom ministra finansija i trezora BiH Muhamedom Hasanovićem koji je dio Ekonomskog savjeta premijera Federacije BiH, a koji radi na pripremi novog seta fiskalnih zakona u FBiH.

Hasanović u razgovoru za Klix.ba ističe da je riječ o najvećoj fiskalnoj reformi do sada koja obuhvata set fiskalnih zakona koji se odnose na Zakon o minimalnoj plati, Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak.

"Cilj ovih zakona je olakšavanje poslovanja poslodavcima, kao i poboljšanje standarda radnika, što implicira da će biti olakšano i budućim investitorima koji žele investirati u Bosnu i Hercegovinu. Ovim setom fiskalnih zakona ćemo unaprijediti efikasnost, pravednost i transparentnost fiskalnog sistema", kaže Hasanović.

Prava i obaveze

Dodaje da će Zakon o minimalnoj plati u FBiH propisivati minimalni iznos od 1.000 KM koji poslodavci moraju isplatiti svojim zaposlenicima kao mjesečnu naknadu za rad.

"Također će sadržavati odredbe o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika vezanim za minimalnu platu, kao i mehanizme zaštite radnika od eventualnih kršenja ovog prava", ističe Hasanović.


Govoreći o Zakonu o doprinosima u FBiH objašnjava da će biti regulisane obaveze poslodavca i zaposlenika u vezi s uplatom doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao što su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdrastveno osiguranje, nezaposlenost itd..

"Ovaj zakon će propisivati visinu doprinosa, način obračuna, rokove plaćanja, obveznike plaćanja, kao i sankcije za nepoštivanje propisa. Novim Zakonom o doprinosima u FBiH doprinosi će sa dosadašnjih 41,5 posto biti smanjeni na 28,5 posto", kaže Hasanović.

Kada je riječ o Zakonu o porezu na dohodak u FBiH, njime će biti propisano oporezivanje prihoda koje pojedinac ostvari kao dohodak, što uključuje prihode od zaposlenja, samostalne djelatnosti, imovine, kapitala i drugih izvora.

"Zakon će određivati poresku stopu i olakšice, kao i obveznike plaćanja poreza, načine obračuna, rokove plaćanja i administrativne postupke. Također, ovaj zakon će sadržavati odredbe o poreskim olakšicama, oslobađanjima, sankcijama za nepoštivanje zakona i pravilima za vođenje evidencija i podnošenje poreznih prijava", kaže Hasanović.

Održan sastanak

Dodaje da porez na dohodak iznosi 10 posto te novim Zakonom o porezu na dohodak iznos plate do 1.000 KM neće biti oporezovan.

"Zakonom o porezu na dohodak bit će tretirane povremene aktivnosti, gdje su freelanceri obuhvaćeni zakonom, a također su planirane i olakšice za pripravnike", kaže Hasanović.

Kaže nam da su novi zakoni prezentirani Udruženju poslodavaca FBiH, s kojima je premijer FBiH održao prošle sedmice sastanak na kojem je, kako kaže, još jednom potvrđena zajednička partnerska i prijateljska saradnja radeći na historijskim reformama.

Naglašava da nije bilo moguće u kratkom roku donijeti izmjene zakona, jer su sva tri zakona vezana za elektronsku fiskalizaciju, a koja se veže za Poreznu upravu FBiH.

Govoreći o olakšicama koje donose novi zakoni kaže nam da će minimalna plata od 1.000 KM novim zakonom uključivati i topli obrok.

"Preko 200.000 ljudi je u FBiH koji su trenutno zaposleni i primaju platu do 1.000 KM te bi najveći efekat povećanja minimalne plate najviše uticao upravo na ovu kategoriju zaposlenih. Iznos minimalne plate se ne oprorezuje na osnovu poreza na dohodak, kao što sam već spomenuo, ali se kod većih iznosa porez na dohodak obračunava samo na razliku plate u odnosu na minimalnu platu. Obzirom da je minimalna plata u 2023. godini iznosila 596 KM (bez toplog obroka), novim zakonom će minimalna plata sa uključenim toplim obrokom iznositi 1.000 KM", objašnjava Hasanović.

Zatim navodi da se doprinosi historijski značajno smanjuju gdje će penziono i invalidsko osiguranje iznositi 14 posto umjesto dosadašnjih 23 posto, zdrastveno osiguranje će iznositi 13,5 posto umjesto 16,5 posto te osiguranje u slučaju nezaposlenosti jedan posto u odnosu na prethodnih dva posto, što predstavlja ozbiljno rasterećenje za poslodavce u FBiH.

"Postoje određene ideje da se sav dio ušteda poslodavaca na bazi doprinosa prenese na radnika, pa bi radnik pored plate od 1.000 KM dobio značajan iznos kroz uštedu poslodavca na doprinosima. To predstavlja znatan doprinos za sve radnike bez obzira na visinu primanja. Reforma fiskalnih sistema dovest će do velikih izazova obzirom da će doći do smanjenja fondova, međutim nadoknadit će se sredstva kroz elektronsku fisikalizaciju i povećanje krajnje potrošnje", zaključuje Hasanović.

[Zizi]

Pošto se između ostalog smanjuje doprinos i na zdravstveno osiguranje, da nam onda neće nametnuti dodatna plaćanja za zdravstvene usluge, kako bi nadomjestili manjak u fondu.

[Krokodil Behko]

Pošto se između ostalog smanjuje doprinos i na zdravstveno osiguranje, da nam onda neće nametnuti dodatna plaćanja za zdravstvene usluge, kako bi nadomjestili manjak u fondu.

Pa ionako ako hoćeš biti zdrava, jedino da platiš privatnicima

[Zizi]

Pošto se između ostalog smanjuje doprinos i na zdravstveno osiguranje, da nam onda neće nametnuti dodatna plaćanja za zdravstvene usluge, kako bi nadomjestili manjak u fondu.

Pa ionako ako hoćeš biti zdrava, jedino da platiš privatnicima

Slažem se, međutim i dalje se može naći izvrsnih liječnika u državnim ustanovama.

[ElTriconi]

Haman bude dvi trecine dobijes na ruke a jedna trecina ode drzavi. Barem je tako nedje bruto -> neto otprilike, brza racunica