U BiH je u porastu broj slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a pouzdanih podataka o tome nema zbog komplikovane strukture države i činjenice da djeca većinu slučajeva ne prijavljuju policiji.
Kaznena politika za seksualno zlostavljanje djece u zemljama regiona prilično je oštra, mada se u praksi često izriču niske kazne, a problem predstavlja i strah djece da prijave zlostavljanje.
Krivični zakon u Crnoj Gori predviđa kaznu od jedne do 10 godina zatvora za seksualni odnos sa djetetom. U slučaju da to za posljedicu ima tjelesnu povredu ili trudnoću, kazna je do 12 godina zatvora, a ako ima smrtni ishod, onda je kazna do 18 godina zatvora.
Ko djetetu učini dostpunim pornografske sadržaje kažnjava se sa šest mjeseci zatvora, a u slučaju da se dijete iskoristi za proizvodnju pornografskih sadržaja, predviđene su kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora.
U Skupštini Srbije počela je rasprava o pooštravanju kaznene politike za seksualno zlostavljanje djece. Prijedlog zakona o zaštiti djece od seksualnih napasnika predviđa policijski nadzor silovatelja i pedofila nakon izlaska iz zatvora i zabranu da priđu školama, vrtićima i dječjim igralištima.
Predviđeno je i uvođenje posebne evidencije osuđenih za pedofiliju i uzimanje njihovog DNK uzorka. Prijedlogom zakona neće biti dozvoljeno brisanje podataka iz te evidencije, a predviđa se i apsolutna zabrana ublažavanja kazne i uslovnog otpusta.
U Hrvatskoj je maksimalna kazna za seksualno iskorišćavanje i zlostavljanje djece 15 godina zatvora, izuzev u slučajevima kada je polna zloupotreba djeteta dovela do njegove smrti za šta je zaprijećena kazna od najmanje 10 godina zatvora ili kazna dugotrajnog zatvora.
Kazna do 15 godina predviđena je, na primjer, u slučajevima ako je djetetu nanijeta teška tjelesna povreda ili je narušen njegov telesni ili emocionalni razvoj, u slučaju trudnoće, ako je u seksualnom zlostavljanju učestvovalo više osoba ili je počinjeno nad posebno ranjivim djetetom.
Takođe, kazna zatvora do 15 godina predviđena je ako je seksualno iskorišćavanje počinio član porodice ili osoba koja živi sa djetetom u domaćinstvu.
Od početka 2013. godine u Hrvatskoj je zaživio registar pedofila, koji je regulisan Zakonom o pravnim posljedicama osude, krivičnoj evidenciji i rehabilitaciji. Registar vodi Ministarstvo pravosuđa pod nazivom "Popis počinitelja seksualnih krivičnih djela na štetu djece".
Taj popis nije javan, ali on ima svrhu da se počiniteljima takvih krivičnih djela onemogući kontakt s djecom u smislu zasnivanja radnog odnosa koji podrazumijeva redovan kontakt i brigu za djecu, rečeno je agenciji Beta u hrvatskom Ministarstvu pravosuđa.U registru pedofila nalaze se imena pravosnažno osuđenih zbog seksualnih nedjela nad djecom i onih kojima nije prošao rok rehabilitacije, koji je za osuđene zbog seksualnih delikata na štetu djece udvostručen.
Pravo na uvid u podatke iz registra imaju sudovi, policija, tužilaštvo i ustanove čiji zaposleni rade sa djecom.
U BiH je u porastu broj slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a pouzdanih podataka o tome nema zbog komplikovane strukture države i činjenice da djeca većinu slučajeva ne prijavljuju policiji.
U Krivičnom zakonu Federacije BiH i Republike Srpske definisano je nekoliko krivičnih djela iz oblasti seksualnih delikata prema djeci i maloljetnicima. Seksualni odnos sa djetetom, krivično djelo zadovoljenje pohote pred djetetom, iskorišćavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije i upoznavanje djeteta sa pornografijom, krivična su djela koja se kažnjavaju u rasponu od tri mjeseca do 20 godina zatvora.
Međutim, pedofilima u BiH se izriču izuzetno niske kazne. U protekle dvije godine u RS je registrovano oko 50 slučajeva napastvovanja maloljetnika, dok je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu dostavljeno osam prijava za bludne radnje "počinjene na štetu maloljetnih osoba".
U većini slučajeva zlostavljač je otac, a zbog straha ili stida, porodica često ćuti i ne prijavljuje takve slučajve. A da žrtve seksualnog nasilja, posebno djeca, često ne smiju da prijave svoje zlostavljače, potvrđuje i slučaj u Sarajevu, gdje su dvije djevojke, tek nedavno, nakon što su postale punoljetne prijavile svog djeda koji ih je seksualno zlostavljao dok su bile djevojčice.
Prije više od dvije godine Interpol Luksemburga proslijedio je informaciju da se sa internet adrese ministarstva spoljnih poslova BiH pristupalo materijalima sa sadržajem dječije pornografije i fotografijama zlostavljanja djece.
Iako je Tužilaštvo u Sarajevu pokrenulo istragu, ni nakon godinu dana javnosti još nije poznat identitet te osobe niti tok procesa.
Maksimalna kazna za seksualni odnos sa osobom mlađom od 14 godina u Sloveniji je do osam godina zatvora, a u slučaju da neko upotrijebi silu ili zaprijeti neposrednim napadom na dijete kažnjava se zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.
