Dogodilo se na današnji dan...

[Mala_Mu]

Opsada Yorktowna ili Bitka za Yorktown odigrala se na današnji dan 1781. godine i predstavlja ključni trenutak američkog rata za neovisnost. Američke snage predvodio je legendarni George Washington, a francuske saveznike general Comte de Rochambeau. Borili su se protiv iskusnog britanskog generala Cornwallisa koji je morao priznati poraz jer mu nisu stigla pojačanja.

Iako se košarka općenito smatra američkim sportom, u stvarnosti ju je izmislio Kanađanin James Naismith 1891. Košarka je svoj olimpijski debi imala 10-ak godina kasnije i on je bio čisto promotivnog karaktera. No današnji dan je važan jer se 1933. godine izglasalo da taj sport postane punopravnim članom olimpijske obitelji sportova. To se i dogodilo tri godine kasnije u Berlinu. Od tad u njemu uglavnom dominiraju američki timovi.

Upravo 19. listopada godine 1900. Butch Cassidy i Sundance Kid, legendarni američki banditi, obaviše svoju prvu zajedničku pljačku.

Neizostavna liverpoolska četvorka snimila je 1963. pjesmu napravljenu po ukusu američkih slušatelja „I Want to Hold Your Hand" koja je njihova prva stvar što se popela na čelo Bilboardove ljestvice 100, a 1988. grupa Roxette krenula je u osvajanje svjetskog auditorija albumom „Roxette Look Sharp".

Znate li tko je Scott Elliot Fahlman? Vjerojatno ne, ali on vam je gotovo neizostavan dio svakodnevnog života. Na koji način? Pa on je 1982. izmislio smileyje, emotikone ili kako god ih zovete. On je smatrao da će ti simboli olakšati međusobnu komunikaciju u smislu da će ljudi lakše razlikovati ozbiljne izjave od šala u pismenom obliku. Predložio je :-) i :-( kao simbole za tu svrhu. Ostalo je povijest.

Davne 866. svijet je ugledao Leon IV., bizantski car. Na današnji dan 1784. rodio se britanski pisac, kritičar i esejist James Henry Leigh Hunt. Među slavljenicima je i legendarni udarač i boksački prvak Evander Hollyfield (1962.),zatim engleski glumac Jeremy Irons i američki mu kolega komičar John Lithgow (iz serije ''Treći kamenčić od sunca'')). Danas će se veseliti i švedski supermodel Victoria Silvstedt (1974.).

[Krokodil Behko]

Na jučerašnji dan, 18. listopada 1955. godine proizveden je prvi domaći „Fiat 600", poznatiji kao fićo, fićek ili fića.

Njegova je proizvodnja trajala točno tri desetljeća, tijekom kojih se prometnuo u simbol jednog vremena, a bivša tvornica oružja u Kragujevcu u tom je periodu „izbacila“ 923.487 fićeka u svih devet modela.

Zajedno s matičnom zemljom Italijom, te s Argentinom, Austrijom i Španjolskom, koje su također, kao i Jugoslavija kupile licencu, proizvedeno je tri puta više „Fiata 600“, odnosno impresivnih 2.695.197 primjeraka. U vrijeme najveće popularnosti bio je to treći najprodavaniji auto u Europi, iza bube i Citroena CV.

Iako se od 18. listopada 1985. više ne proizvodi, "fićo auto scena" i dalje je vrlo živahna, što se ne vidi samo po brojnim forumima na kojima se razmjenjuju dijelovi, već i po godišnjim okupljanjima njegovih fanova. Posljednje takvo dogodilo se u lipnju u Kragujevcu, a u organizaciji eventa koji je okupio na stotine obožavatelja fiće sudjelovale su i lokalne vlasti i turistička zajednica.

Obzirom na svoju dob, fićeki koji se ovih dana još mogu vidjeti na cestama već spadaju u oldtimere, a još uvijek ih se može naći i u oglasnicima - i to po cijenama od tisuću pa do vrtoglavih 70-ak tisuća kuna.

(index.hr)

[Veca]

...vidjela sam nedavno jednog ovdje,kad' sam isla s posla,vozac me pozdravio!

[greeneyes]

...vidjela sam nedavno jednog ovdje,kad' sam isla s posla,vozac me pozdravio!

Kupio je kad je i ta tvoja slika na havataru nastala.

[Veca]

...vidjela sam nedavno jednog ovdje,kad' sam isla s posla,vozac me pozdravio!

Kupio je kad je i ta tvoja slika na havataru nastala.

ha,ha,ha ...pa,sta?!

[greeneyes]

...vidjela sam nedavno jednog ovdje,kad' sam isla s posla,vozac me pozdravio!

Kupio je kad je i ta tvoja slika na havataru nastala.

ha,ha,ha ...pa,sta?!

Pa ništa. Što se nazor smiješ?

[Hannibal]

Starija od vatre dva dana

[uvijek_kontra]

Tata mami kupio auto (dok se pravila kuca), da ima cime vozit se
i vozit material i sve (golf 2) i mama ga proda, plati neke racune
iiiiiiiiiiiiiiiiiii..... kupi sebi ficu.

Tata zamalo da srcka strefi kad je dosao kuci.

I dan danas mama kaze da ce kupit sebi ficu da se voze s tatom
na stare dane, a tata odmahuje rukom..

[Veca]

...vidjela sam nedavno jednog ovdje,kad' sam isla s posla,vozac me pozdravio!

Kupio je kad je i ta tvoja slika na havataru nastala.

ha,ha,ha ...pa,sta?!

Pa ništa. Što se nazor smiješ?

...ko kaze da se smijem? ...hosh se svadjat?

[greeneyes]

Tako ba, nemoj da se moram i na tebe ljutiti zbog neshvatanja šale.

[C12H22O11]

Jooooj fićek je legendaran, a njegovo zadnje sjedište bi pozlatio da mogu. Šteta što ga ne sačuvah u oldtajmere.

[Mohr]

Danas se navršavaju četiri godine od zločinačkog ubistva Muamera el Gadafija od strane NATO američkih fašista i imperijalista...


Na današnji dan 2003. godine umro je Miodrag Petrović - Čkalja, majstor komedije, jedan od najpopularnijih jugoslovenskih glumaca. Ostvario je oko 200 uloga u pozorištu, na radiju, televiziji i filmu, ali je posebno ostao upamćen po likovima iz humorističko-satiričnih TV serija "Servisna stanica", "Muzej voštanih figura", a nezaboravne uloge ostvario je i u serijama "Ljubav na seoski način", "Kamiondžije", "Vruć vetar". Snimio je i 20 filmova uključujući "Put oko sveta" i "Silom otac"
Miodrag Petrović je rođen 1. aprila 1924. godine u Kruševcu. Bio je četvrto dete Čedomira i Hristine - Tine Petrović. Sudbina je htela da se najveći komičar bivše Jugoslavije rodi 1. aprila, na dan šale. Porodica Petrović živela je u Balšićevoj ulici u Kruševcu. U rodnom gradu završio je gimnaziju, gde je i počeo da se bavi glumom - u dramskoj sekciji.
U vreme Drugog svetskog rata nalazio se Kulturno-prosvetnoj ekipi 47. divizije NOVJ. Nakon rata i demobilizacije upisuje studije veterine u Beogradu. Nastavlja da se bavi glumom u KUD „Ivo Lola Ribar“...

Poslednje godine života proveo je tiho, povukavši se iz javnog života.

U Kruševcu, u Balšićevoj ulici, pred Čkaljinom kućom, 2005. godine podignut mu je spomenik. Nekadašnja ulica Milanka Kušića, na Zvezdari u Beogradu, od novembra 2006. godine zove se po Miodragu Petroviću Čkalji.


20.10.1864. - Рођен Бранислав Нушић (Алкибијад Нуша), књижевник и дипломата, академик (Београд, 20. 10. 1864 - Београд, 19. 01. 1938)

Писац цинцарког порекла, Нушић је студирао право у Грацу и Београду, а као дипломата је радио у конзулатима Србије у Солуну, Битољу, Скопљу и Приштини. Био је драматург и управник позоришта у Београду, Новом Саду, Скопљу и Сарајеву.Због сатиричне песме "Два раба" осуђен је на две године затвора. Учествовао је као добровољац у Српско - бугарском рату 1885. године, а у Првом светском рату прешао је са српском војском преко Албаније. Даровит портретиста и писац веома развијеног смисла за позоришну сцену и њене законе, запажао је негативне појаве и с много духа сликао свет који га је окруживао. Његова дела редовно су била на репертоару српских позоришта између два рата, а и данас се играју на нашим позоришним сценама.

Најпознатије Нушићеве комедије су: "Сумњиво лице", "Госпођа министарка", "Народни посланик", "Ожалошћена породица", "Покојник", "Пут око света", "Др", "Мистер долар", приповетке и романи: "Аутобиографија", "Приповетке једног каплара", "Општинско дете", као и трагедије "Кнез Иво од Семберије" и "Хаџи-Лоја".


20.10. 1941. Zločinački nemački okupator uz pomoć domaćih kvislinga pripadnika zloglasnih jedinica SDS ratnog zločinca Milana Nedića I pripadnika Zbora ratnog zločinca Dimitrija Ljotića izvršili su masovno streljanje građana Kragujevca među kojima I učenike kragujevačke gimnazije.!

---------------------------------------------------------------------------
DANAŠNJA NATO MARIONETSKA I KLEROFAŠISTIČKA VLAST U BEOGRADU KOJA JE PRODUŽENA RUKA NEMAČKE NAJAVILA JE PROCES ZA REHABILITACIJU KRVNIKA NEDIĆA KAKO BI SE NASTAVIO IDEOLOŠKI KONTINUITET OKUPACIJE A IZDAJA I PRODAJA LEGALIZOVALA KAO POJAM VREDNOSTI

[Mala_Mu]

Marija Terezija na vlast je došla na današnji dan 1740. nakon smrti oca cara Karla VI. Habsburškog. Okrunjena je četiri godine kasnije u Pragu, a za njenu vladavinu svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, uvela je opću školsku obvezu, vodila četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka i održavala uređeno stanje unutar Habsburške monarhije.

Hrvatski pustolov Tomo Martin Skalica uputio se na današnji dan 1851. na put oko svijeta finskim kitolovcem iz Bremena preko Atlantskog oceana u jugozapadnom smjeru, prema Americi. Skalica je oplovio Ognjenu zemlju, stigao u San Francisco, a zatim preko Havajskog otočja i Tihog oceana uplovio u Petropavlovsk na Kamčatki, da bi se iz Kine vratio u Europu. Slavonsko-brodski "srećogonja", kako su ga nazivali, tako je postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet, doduše ne na svome nego na stranome brodu.

Nikola Tesla počeo je 1887. svoj uspon u SAD-u kada je na današnji dan prijavio svoje prve pronalaske i patentirao ih. Radilo se o svojevrsnom početku revolucije u elektrotehnici, a zaštitio je otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.

Godinu dana nakon početka Dugog marša, četiri tisuće preživjelih pripadnika kineske Crvene armije na čelu s Mao Ze Dongom stiglo je 20. listopada 1935. u provinciju Shensi na sjeverozapadu Kine. Bio je to veliki podvig, dotad nepoznat u povijesti ratovanja. U epskom bijegu pred vojskom Čang Kai Sheka kineski komunisti prešli su više od 10 tisuća kilometara.

Kraljica Elizabeta II. otvorila je 1973. poznatu Sydneysku operu, koja se danas nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Opera danskog arhitekta Jorna Utzona, sastavljena od tri skupine "školjaka" natkrivenih i međusobno isprepletenih, jedno je od najznačajnijih arhitektonskih djela 20. stoljeća. Izgrađena je u ekspresionističkom stilu, a leži na 580 postavljenih stupova koji su postavljeni na 25 metara ispod površine mora. Opskrbljuje se strujom čija je potrošnja jednaka potrošnji grada od 25.000 stanovnika.

Najstariji hrvatski preporoditelj Janko Drašković rođen je 20. listopada 1770. u Zagrebu, a njegova najveća zasluga je propagiranje ilirizma i znamenitih ilirskih književnika. Svoja je gledišta na jezik i na književnost, politiku i gospodarstvo iznio u djelu čiji se naslov najčešće navodi kao Disertacija iliti razgovor... Na današnji dan 1958. rođen je slavni hrvatski pijanist Ivo Pogorelić, koji je ubilježio brojne trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama Sjedinjenih Država, Kanade, Europe, Australije, Japana, Južne Amerike i Izraela te nastupio s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima. Godine 1971. rodila se Dannii Minogue, australska pjevačica i nešto manje popularna sestra proslavljene Kylie. Iste godine rodio se i Calvin Cordozar Broadus, Jr. poznatiji kao Snoop Dogg. Američki hip-hoper razvio se u glazbenu i kulturnu ikonu, a njegov album Doggystyle bio je prvi debitantski album koji je postao broj jedan na glazbenim ljestvicama u SAD-u. Od slavnih filmaša danas rođendan slavi glumac Viggo Mortensen koji je svjetsku slavu stekao ulogom Stridera u trilogiji ''Gospodar prstenova'' i redatelj koji je poharao Oskare filmom ''Slumdog Millionare'' Danny Boyle.

[Mohr]

I opet su ih Mao & co. kasnije razvalili

[Mohr]

NA DANAŠNJI DAN 1995. PREMINUO JE MILJENKO SMOJE, NOVINAR, KNJIŽEVNIK, HUMORISTA- "Šanto je meni plaka, govorija je kad umre Tito opet ćemo se klat i opeće bit glad. On je sve predvidija, a bija je nepismeni ribar. I uvik je govorija, a bija je u partizane, ja ću oprostit i Njemcima i Talijancima, ali ne mogu oprostit ni ustašama, ni četnicima. Jebenti gospu, ja ih gren oslobodit - govorija je Šanto - a oni mene idu ubit! Oni pucadu u me, a ja se gren za njih tuć........."

[Mala_Mu]

Oktobarska revolucija ili Listopadska revolucija je revolucija u Rusiji koja je dovela do raspada Ruskog Carstva i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika. 7. studenog (25. listopada po starom kalendaru - oktobarska revolucija) počela je pobuna. Tada je bio zakazan "drugi sveruski kongres sovjeta". Naoružani ustanici kreću u akciju još u zoru i zauzimaju najvažnije dijelove Petrograda. Otpora nije bilo, pa je grad već ujutro bio u rukama boljševika, Vlada je još uvijek držala Zimski dovrac. Kerenski je uzalud pokušavao prijeći u protunapad jer jedinice nisu izvršavale njegova naređenja. Krstarica »Aurora« odbija isploviti i usmjerava topove prema Zimskom dvorcu. Odlično pripremljeni ustanak donio je brzu pobjedu, praktično bez jednog pucnja. Tako je počela povijest komunizma u svjetskoj civilizaciji.

Bitka kod zaljeva Leyte smatra se najvećom pomorskom bitkom u povijesti, a dogodila se kod Filipina između Japanske kraljevske mornarice te Američke 3. i 7. flote. Amerikanci su zračnim napadima na Mindanao, Leyte i Cebu počeli pripreme za iskrcavanje, dok je grupa američkih podmornica zatvorila prolaz između Mindanaa i Samara. 19. listopada iskrcavaju se, uz neznatan japanski otpor, na otok prve američke jedinice odakle počinju, bitkom za Leyte, s osvajanjem Filipina. Između 22. i 25. listopada Japanci pokušavaju spriječiti daljnja iskrcavanja Amerikanaca i razvija se bitka u zaljevu Leyte. U ovoj bitki Japanci su pretrpjeli najteže i za daljnji tijek rata odlučujuće gubitke: izgubili su tri bojna broda i četiri nosača zrakoplova.


Tri mjeseca nakon Desetodnevnog rata koji se vodio za neovisnost Slovenije, 25. listopada 1991. posljednji vojnik JNA napušta njezin teritorij.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja spomenuti Dragutina Gorjanovića Krambergera, hrvatskog paleontologa i geologa (1856.), poznatog španjolskog slikara Pabla Picassa (1881.), bubnjara američke rock grupe Red Hot Chilli Peppers, Chad Smitha (1961.), Marija Kovača, hrvatskog kazališnog i filmskog redatelja (1971.), te britanski pjevačicu Katy Perry (1984.)

[Mohr]

Znao sam da će Malecka pribilježit Oktobarsku

[Mala_Mu]

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske. Smješten je na ušću rijeke Amstel u IJseelmeer. Stariji dijelovi grada ispresjecani su kanalima na kojima su brojne stare građanske kuće. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 otočića. Po tome se uz njega često veže naziv "Venecija Zapadne Europe". Naziv "Amsterdam" se prvi put spomije u ispravi od 27. listopada 1275. godine, kada su stanovnici koji su gradili most i branu na rijeci Amstel oslobođeni plaćanja mostarine grofu Florisu V. Isprava spominje stanovnike kao ljude koji žive uz Amestelledamme. Do 1327. godine taj naziv je evoluirao u Aemsterdam koji je tijekom stoljeća postao jedna od najvažnijih svjetskih luka a danas je financijsko i kulturno središte Nizozemske.

Zapadna Florida nekada je bila regija na sjevernoj obali Meksičkog zaljeva, čije su se granice mijenjale tijekom povijesti. U različito vrijeme njome su vladali Francuzi, Španjolci, Britanci i SAD, a kratko je vrijeme funkcionirala kao 'Republika Zapadna Florida'. Tijekom 17. i 18. stoljeća bila je podijeljena između Španjolske i Francuske. 1763. Britanci su dobili španjolski dio Floride i reorganizirali pokrajinu. Kasnije su Španjolskoj vratili njezin dio ali nisu točno odredili granice, što je potaknulo različite zahtjeve Španjolske, ali i SAD-a. Granica je postavljena 1795. kad je Španjolska pristala da se nalazi na 31. paraleli, što su zahtijevali Amerikanci. Rasprava je ponovno započela kad je Francuska prodala Louisianu SAD-u. Dok su se vodili pregovori, američko stanovništvo se odupiralo španjolskoj vladavini, a nisu ih voljeli ni Britanci, što je dovelo do pobune 1810. i uspostavu Republike Zapadna Florida.Španjolci su izvukli deblji kraj, a 27. listopada 1810. SAD su prisvojile Zapadnu Floridu.

Liga naroda bila je organizacija osnovana kao rezultat Versajskog sporazuma iz 1919. i 1920. godine. Filozofija organizacije predstavljala je drastičan pomak u razmišljanjima a za cilj je imala očuvanje mira i ljudskih prava. Budući da nije imala vlastitu vojnu snagu, zavisila je od velikih sila kako bi se očuvale ekonomske sankcije koje je odredila ili kako bi pružile vojnu pomoć kad je to bilo potrebno. No, to je bilo teško za očekivati jer su takve sankcije mogle naštetiti i samim članicama Lige koja je svoje sjedište na današnji dan 1920. premjestila u Ženevu. Liga nije bila u mogućnosti spriječiti daljni razvoj događaja koji su slijedili, te nije uspjela ispuniti svoju primarnu zadaću a to je spriječiti daljnje ratovanje. Nakon 2. svjetskog rata zamijenili su je Ujedinjeni narodi

Demokratska Republika Kongo je država u središnjoj Africi. Europljani su od 16. stoljeća bili prisutni na obalama te zemlje gdje se obavljala trgovina robljem i slonovačom, a u 19. stoljeću su započeli pohode u unutrašnjost. 1908. zemlja je postala posjed Belgije. Sredinom 1940-ih, afričko se stanovništvo počelo politički organizirati. Na prvim izborima na kojima su sudjelovali i Afrikanci u prvi plan su izbile skupine koje su se zalagale za brzu neovisnost zemlje, koja je i ostvarena 1960. U mjesec dana od osamostaljenja Kongo je potonuo u kaotični sukob etničko-teritorijalnih frakcija koji je trajao do 1965. Zemlja je postala i jedno od bojišta hladnog rata jer su SSSR i zemlje Zapada podupirale sukobljene strane. Razdoblje nestabilnosti okončao je 1965. vojnim udarom general Joseph-Désiré Mobutu. Ustavom iz 1967. dane su široke ovlasti predsjedniku i zemlja je centralizirana. Mobutu je promovirao afrički karakter Konga pa je zemlji 27. listopada 1971. promijenio ime u Zair. Mobutu je tek nakon dva i pol desetljeća dopustio višestranačje, ali ubrzo je postalo jasno da predsjednik ne namjerava dijeliti ovlasti s oporbenim političarima. U drugoj polovici devedesetih sukob Hutua i Tutsija iz susjedne Ruande prelio se u Kongo i 1997. srušio Mobutuov režim.

E.T. je SF film redatelja Stevena Spielberga iz 1982. s Henryjem Thomasom, Robertom MacNaughtonom, Drew Barrymore, Dee Wallace i Peterom Coyoteom u glavnim ulogama. Film govori o Elliottu, usamljenom dječaku koji se sprijateljuje s izvanzemaljcem, zvanim E.T., koji je slučajno završio na Zemlji. Elliott, njegov brat i sestra, pomažu izvanzemaljcu da se vrati kući, skrivajući ga od njihove majke i vlade. Koncept za E.T. nastao je kad je Spielberg stvorio svog izmišljenog prijatelja nakon razvoda svojih roditelja. Kad je objavljen, film je postao veliki hit, skinuvši Ratove zvijezda s prvog mjesta financijski najuspješnijih filmova svih vremena, a na današnji dan 1988. objavljen je kao video kaseta i prodan u 14 milijuna primjeraka. Kritičari su ga ocijenili kao bezvremensku priču o prijateljstvu, a smatra se jednim od najvećih filmova ikad snimljenih. Mnogi su tvrdili kako je izvanzemaljac zapravo Isus.

Na današnji dan 1728. rođen je James Cook, poznati moreplovac i istražitelj, a rođendan dijeli sa slavnim talijanskim skladateljem Niccolom Paganinijem koji je rođen 1782. 1858. rođen je Theodore Roosevelt, američki političar i predsjednik, te dobitnik Nobelove nagrade za mir. Na današnji dan 1932. rođena je Sylvia Plath, slavna američka spisateljica, a 1939. legendarni John Cleese, glumac i komičar najpoznatiji po svojim ulogama u Letećem cirkusu Monty Phytona. Svoj rođendan dijeli s talijanskim redateljem Robertom Benignijem koji je rođen 1952. a dobio je nagradu Oscar za film 'Život je lijep'. Svoj rođendan danas slave i roker Simon Le Bon (1958.), mlada buntovnica Kelly Osbourne (1984.) i mladi glumac Patric Fugit (zvijezda filma Almost Famoust).

[Mala_Mu]

Prva europska nacija koja je počela aktivno tražiti put do Azije bio je Portugal. Portugalci su već bili počeli istraživati Afriku 1400., a 1415. su otkrili sjevernu Afriku i zaposjeli muslimanski grad Ceutu. Nedugo zatim počeli su istraživati zapadnu obalu Afrike nadajući se da će naći put do Azije ploveći oko južnog dijela kontinenta. Ostale nacije, koje nisu željele zaostajati za Portugalcima, također su počele sponzorirati ekspedicije. U ovom svijetu punom istraživanja rođen je Kristofor Kolumbo, otkrivač Novog svijeta. Godine 1492. slavni je pomorac krenuo na put kojim se nadao pronaći pomorski put do Indije. 12. listopada 1492. Kolumbo otkriva Ameriku i iskrcava se na otok San Salvador. Tijekom svog prvog putovanja istraživao je i obale Kube na koju je pristao 28. listopada 1492. Kolumbo je umro 1506., još uvijek uvjeren da su njegova putovanja bila duž istočne obale Azije.

Sveučilište Harvard ili jednostavno Harvard je najstarije sveučilište u SAD-u, smješteno u Cambridgeu u saveznoj državi Massachusetts. Jedno je od najcjenjenijih sveučilišta na svijetu. Također je i prva i najstarija korporacija u Sjevernoj Americi osnovana na današnji dan 1636. Nazvan je po svećeniku Johnu Harvardu koji je koledžu poklonio svoju knjižnicu i 779 funti, osiguravši tako kontinuirani znanstveni rad. Na Harvard se ne može upisati svatko, na njega se upisuju najbolji učenici uz preporuku nekog profesora. Harvard godišnje daje mnogo znanstvenika, pisaca i političara koji se kasnije proslave. Samo neki od njih su političar i aktivist Al Gore, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg, američki predsjednici John F. Kennedy i Barack Obama, te glumice Natalie Portman i Mira Sorvino.

Kip slobode, ili Statue of Liberty, spomenik je u SAD-u, na ušću rijeke Hudson u New Yorku. Predstavlja pozdrav svim posjetiteljima i useljenicima pristiglima u SAD. U 19. stoljeću Francuska ga je darovala prilikom stote godišnjice potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti. Kip je izradio Frederic Auguste Bartholdi, a unutrašnjost je oblikovala tvrtka Gustava Eiffela. Kip je posvetio tadašnji predsjednik Grover Cleveland 28. listopada 1886. godine. Kip predstavlja božicu slobode koja u ruci drži baklju. Nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske kulturne baštine. Bez spojnica je visok 46 metara, a s podnožjem 93 metra. Ukupna težina kipa iznosi 225 tona.

Benito Mussolini bio je talijanski političar, fašistički vođa i diktator. Političku karijeru je započeo kao socijalist postavši jedan od istaknutih vođa talijanske ljevice. U vrijeme 1. svjetskog rata razilazi se sa stranačkim kolegama zbog svojeg zagovaranja talijanske intervencije na strani Antante. 1919. osniva Fašističku stranku koja se sve više približava desnici. Tijekom 1922. fašisti osvajaju vlast u brojnim gradovima i pokrajinama Italije te postaju najbrojnija stranka u zemlji. U listopadu iste godine organiziraju pohod na Rim. Iako je vojska lako mogla spriječiti njihov napuhani pokušaj državnog udara, kralj Vittorio Emanuele III. odlučio je povjeriti Mussoliniju mandat, te je on postao premijer na današnji dan 1922. Tridesetih godina vodi agresivnu vanjsku politiku i približava se Hitleru i nacističkoj Njemačkoj s kojom 1940. ulazi u rat protiv zapadnih saveznika. Nakon niza neuspjeha i američke invazije, Mussolini je 1943. smijenjen s položaja i pritvoren, no brzo ga oslobađaju Nijemci i postavljaju za diktatora marionetske Talijanske Socijalne Republike kojom vlada do kraja rata kada ga partizani zarobljavaju i strijeljaju.

Kubanska kriza bila je sukob SAD-a i SSSR-a 1962. godine. Od početka hladnog rata obje sile zastupale su suprotstavljene gospodarske i ideološke ideje i demonstrirale jedna drugoj vlastitu nadmoć novim tehnologijama naoružanja. Sukobljene strane tada su predvodili američki predsjednik John F. Kennedy i predsjednik sovjetske vlade Nikita Hruščov. Strateški koncepti su išli tako daleko da čak nije bila isključena mogućnost atomskog rata. Kako bi se protivniku smanjilo vrijeme za uzbunu, trebalo je nuklearne rakete smjestiti što je moguće bliže teritoriju neprijatelja. Taj preduvjet su SAD ostvarile stacioniranjem raketa u Italiji i Turskoj. Dolaskom na vlast Fidela Castra na Kubi pojavila se mogućnost Sovjetima da nadoknade taj taktički nedostatak i tamo smjeste svoje rakete. SAD-u se nije svidjelo moguće širenje komunizma, pa je zabranila izvoz nafte i bilo kakav drugi izvoz ili uvoz roba s Kubom, na što je SSSR regirao obećanjem gospodarske i vojne podrške Kubi. Do stvarne krize dolazi u listopadu 1962. Otkriveno je da SSSR zbilja ima rakete na Kubi. Dok američki generali žele napasti, Kennedy odobrava pomorsku blokadu otoka. Zahtijeva od Hruščova povlačenje raketa i za slučaj napada prijeti atomskim protunapadom. Hruščov ne prihvaća blokadu, ali i tvrdi da rakete stacionirane na Kubi služe samo za njezinu obranu. Kriza napokon završava 28. listopada 1962. kada Hruščov naređuje da se rakete povuku s Kube.

Na današnji dan 1465. rođen je Erazmo Roterdamski, nizozemski humanist, književnik, filolog i filozof, a na isti dan 1818. rođen je slavni ruski književnik Ivan Turgenjev, čije se djelo ''Očevi i djeca'' smatra jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća. Najbogatiji čovjek na svijetu, vlasnik Microsofta Bill Gates, rođen je 28. listopada 1955., a godinu kasnije kontroverzni iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad. Svoj rođendan danas slave i talijanski pjevač Eros Ramazzotti (1963), američka glumica Julia Roberts (1967), kao i glumac Joaquin Phoenix (1974).

[Mohr]

28. oktobra 2005 - Umro je pozorišni i filmski velikan, glumac Ljuba Tadić. Bio je stalni član Beogradskog dramskog pozorišta, Narodnog pozorišta, Ateljea 212 i Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u kojima je ostvario veliki broj zapaženih uloga. Glumio je u više od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.