Zaštita proizvoda/brendiranje
Posted: 11 May 2013, 12:04
Nema više prošeka, ljekovitog bilja i paškog sira
Za Hrvate uskoro više neće biti popularnog vina prošek - to je samo jedan od proizvoda na koje će morati da zaborave kada uđu u EU.
Prije skorašnjeg pristupanja EU proizvođače u Hrvatskoj sve više brinu zabrane tradicionalnih proizvoda, koje stižu iz sjedišta evropske administracije u Briselu.
EU nameće različita ograničenja zbog kojih više neće biti moguća proizvodnja i plasman proizvoda na način koji je do sada bio uobičajen.
Zbog toga se hrvatski proizvođači plaše gubitaka, a iste strepnje imaju i privrednici iz drugih balkanskih zemalja, poput Srbije, gdje se takođe može očekivati usvajanje briselskih direktiva.
Tako u Hrvatskoj više neće moći da prodaju ni zalihe prošeka. Proizvođači su obaviješteni da ne koriste naziv prošek i da prilagode svoje poslovanje novim uslovima na tržištu.
Ime vina mora biti zamijenjeno, jer nije zaštićeno u evropskim okvirima.
Tu nije kraj spisku proizvoda koji se više neće moći nazivati svojim tradicionalnim imenima. Ista sudbina očekuje i paški sir, slavonski kulen, dalmatinski pršut, koji nisu zaštićeni proizvodi u EU.
Hrvatska je dobrodošla u EU, ali bez svojih proizvoda ili njihovih tradicionalnih naziva pod kojima se proizvode vijekovima i pod kojima su postali poznati na mnogim tržištima - navode hrvatski mediji.
I Srbiju čeka slična sudbina
Tako je proizvođače uznemirila vijest da EU zabranjuje prodaju ljekovitog bilja, prirodnih lijekova i meda ako nisu izvršena odgovarajuća višegodišnja istraživanja i dobijen certifikat za ulazak na tržište Unije koji košta 100 hiljada eura.
Proizvođači iz Srbije i Hrvatske to tumače kao zabranu alternativnog načina liječenja i obustavljanje proizvodnje za mnoge male proizvođače meda i ljekovitog bilja, koji neće biti u stanju da finansijski izdrže takva pravila.
Potencijalni gubici se mogu sagledati iz sadašnjeg obima proizvodnje i prodaje.
U Hrvatskoj je pod ljekovitim biljem i čajem više od o 4.000 hektara, a prosječna godišnja proizvodnja čaja iznosi oko 80 tona, dok hrvatski prosječni izvoz ljekovitog bilja iznosi oko sedam miliona dolara.
U Srbiji je proizvodnja čajeva sve profitabilniji posao i njime se bavi oko 100 proizvođača. Pogotovo je proizvodnja meda u Srbiji perspektivna, s obzirom na to da prirodne okolnosti omogućavaju izuzetno povoljne uslove za gajenje pčela, a prema mišljenju stručnjaka, potencijal proizvodnje meda u Srbiji veći je od milion košnica, sa prinosom od oko 20 kilograma meda po košnici.
Trenutno Srbija plasira med u inostranstvu u vrijednosti od pet miliona eura, dok se mogućnost prodaje procjenjuje čak na 40 miliona eura.
Za Hrvate uskoro više neće biti popularnog vina prošek - to je samo jedan od proizvoda na koje će morati da zaborave kada uđu u EU.
Prije skorašnjeg pristupanja EU proizvođače u Hrvatskoj sve više brinu zabrane tradicionalnih proizvoda, koje stižu iz sjedišta evropske administracije u Briselu.
EU nameće različita ograničenja zbog kojih više neće biti moguća proizvodnja i plasman proizvoda na način koji je do sada bio uobičajen.
Zbog toga se hrvatski proizvođači plaše gubitaka, a iste strepnje imaju i privrednici iz drugih balkanskih zemalja, poput Srbije, gdje se takođe može očekivati usvajanje briselskih direktiva.
Tako u Hrvatskoj više neće moći da prodaju ni zalihe prošeka. Proizvođači su obaviješteni da ne koriste naziv prošek i da prilagode svoje poslovanje novim uslovima na tržištu.
Ime vina mora biti zamijenjeno, jer nije zaštićeno u evropskim okvirima.
Tu nije kraj spisku proizvoda koji se više neće moći nazivati svojim tradicionalnim imenima. Ista sudbina očekuje i paški sir, slavonski kulen, dalmatinski pršut, koji nisu zaštićeni proizvodi u EU.
Hrvatska je dobrodošla u EU, ali bez svojih proizvoda ili njihovih tradicionalnih naziva pod kojima se proizvode vijekovima i pod kojima su postali poznati na mnogim tržištima - navode hrvatski mediji.
I Srbiju čeka slična sudbina
Tako je proizvođače uznemirila vijest da EU zabranjuje prodaju ljekovitog bilja, prirodnih lijekova i meda ako nisu izvršena odgovarajuća višegodišnja istraživanja i dobijen certifikat za ulazak na tržište Unije koji košta 100 hiljada eura.
Proizvođači iz Srbije i Hrvatske to tumače kao zabranu alternativnog načina liječenja i obustavljanje proizvodnje za mnoge male proizvođače meda i ljekovitog bilja, koji neće biti u stanju da finansijski izdrže takva pravila.
Potencijalni gubici se mogu sagledati iz sadašnjeg obima proizvodnje i prodaje.
U Hrvatskoj je pod ljekovitim biljem i čajem više od o 4.000 hektara, a prosječna godišnja proizvodnja čaja iznosi oko 80 tona, dok hrvatski prosječni izvoz ljekovitog bilja iznosi oko sedam miliona dolara.
U Srbiji je proizvodnja čajeva sve profitabilniji posao i njime se bavi oko 100 proizvođača. Pogotovo je proizvodnja meda u Srbiji perspektivna, s obzirom na to da prirodne okolnosti omogućavaju izuzetno povoljne uslove za gajenje pčela, a prema mišljenju stručnjaka, potencijal proizvodnje meda u Srbiji veći je od milion košnica, sa prinosom od oko 20 kilograma meda po košnici.
Trenutno Srbija plasira med u inostranstvu u vrijednosti od pet miliona eura, dok se mogućnost prodaje procjenjuje čak na 40 miliona eura.
.... da se podigne tužba na državnoj razini radi nekog anonimusa koji je izradio turistički plakat a kojem je znanje zemljopisa očito ostalo u predškolskom dobu.
Mislim da si me nešto krivo razumio... dakle pričam o tome da sortu terano koriste sva tri naroda.
Možda su trsove donijeli nekad davno iz Istre... 